U JADRANU SE POJAVILA OTROVNA RIBA: EVO KAKO REAGIRATI AKO DOĐETE U KONTAKT SA NJOM

Lijepa, neobična i potencijalno, smrtonosna, “riba lav”, već neko vrijeme je stanovnik omiljenih morskih destinacija naših turista koji spas od ljetnje žege traže na plažama Grčke, Crne Gore, Italije, Albanije, Hrvatske i Egipta.

Ono što je pomalo zabrinulo sve, jeste njeno pojavljivanje već na početku turističke sezone, kada mnogi biraju gdje će iskoristiti godišnji odmor.

Zabrinjavajući podatak jeste činjenica da je ove godine već uočena krajem maja i to u hrvatskom dijelu Jadrana. Kako je sezona godišnjih odmora već tu, kontaktirali smo Aleksandra Joksimovića, direktora Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, u želji da saznamo koliko su kupači u opasnosi, ali i kakve su karakteristike ribe lava, te i gdje se ona najčešće može sresti, piše Blic.

• Radi se o invazivnim vrstama riba, koje pratimo već dugi niz godina, zajedno sa kolegama iz ostalih instituta sa Jadranskog morra. Ova vrsta ima više naziva, riba lav, riba paun i njeni ulovi su prijavljeni na više mesta unutar južnog Jadranskog mora, na obalama Albanije i Italije. – otkriva na početku razgovora profesor Joksimović.

Naime, “riba lav” je relativno novi stanovnik Jadrana, u koji je došla preko Crvenog mora, zahvaljujući najviše, globalnom zagrijavanju. Na omiljenim ljetovalištima Srba, prvi put je registrovana prije svega devet godina.

• Radi se o ribi čije je naučno ime “Pterois miles”. Pteoris je reč grčkog korjena i znači krilo, miles je latinska i označava vojnika, tako da možemo da je nazovemo i ribom oklopnikom. Spada u familiju nama poiznatih riba koje nazivamo škarpinama, naravno, ne ovih naših, jadranskih, već onih indopacifičnog porijekla, ona je preko Crvenog mora, i Sueckog kanala ušla u Mediteran. Prije devet godina, 2012, prvi put je zabilježena na obalama Libana. Vremenom, savladavajući sve barijere, prije svega temperature i saliniteta morske vode, našla se i na obalama Jadrana.”

Prema riječima profesora Joksimovića, ona ne napada ljude, ali je najveća greška kada oni njoj priđu, prvenstveno zbog neobično lijepe spoljašnosti koja je krasi. Ako se desi da dođe do kontakta, postoje nekoliko pravila kojih se ubodeni moraju pridržavati, od kojih je jedno nešto u čemu većina ljudi griješi.

• Zaista ima te duge i otrovne bodlje, koje sadrže otrov. Vrlo brzo se reprodukuje, top predator je, i nema prirodnog neprijatelja, brzo se širi i njena populacija veoma brzo raste. Ono na šta moramo da skrenemo pažnju, jeste da ona ne napada ljude, tako da nema mjesta panici, jedino se može desiti da plivač ili ronilac, dospije u bliski kontakt sa njom, te je preporuka ako dođe do uboda da se ubodno mjesto tretira vrelom vodom, da se iz rane proba istisnuti otrov, koliko je moguće. Otrov je termolabilan, te se na višim temepraturama denaturiše odnosno razgrađuje.

Biolozi iz regiona već godinama prave strateške planove kako da kontrolišu ovu vrstu. Joksimović još jednom napominje kako je njen upliv u Jadran posljedica čovjekove nebrige za svoju okolinu i planetu Zemlju, odnosno, za globalno zagrijavanje koje je u proteklim decenijama doprinijelo porast temperature Jadranskog mora.

• Postoji inicijativa i dogovor na nivou Jadrana kako da je kontrolišemo, ciljanim izlovom, a to će ujedno biti i tema budućih sastanaka stručnjaka, jer se mora reagovati brzo i preventivno. Ona naseljava priobalni dio, bliže stijenama. Činjenica da se ova tropska vrsta pojavila u Jadranu, govori nam da je došlo do tropikalizacije Jadrana, odnonso do njegovog zagrijavanja. Naravno, nisu to neke enormne promjene temperature, ali poznato je da i promjena od pola stpena, utiče na promjenu u ekosistemu, odnosno u raznim fiziološkim procesima živih bića. Kao najsjeverniji dio Mediterana, Jadransko more bi trebalo da bude i njegov najhladniji dio, međutim, imamo potvrdu upravo ovim bioindikatorima da su i ove tropske vrste, pronašle stanište i u “toplijem” Jadranu.”

Ono što posebno napominje kao jako bitnu stvar kod uboda od strane ribe lava, jeste način na koji se vrši prva pomoć, odnosno, način na koji se povreda tretira.

• Poznato je da ljudi stradaju i od uboda pčele, tako da se i ovde mora brzo reagovati. Dakle, upaljač, vrela voda, istiskivanje otrova iz mjesta uboda i što prije do prve zdravstvene ustavnove. Nikako ne raditi konrtra stvar, hladiti ubod ledom, jer na taj način, led stimuliše da se otrov širi dalje. – apeluje Joksimović.

Na veliku sreću naših turista koji će ljeto provesti u Crnoj Gori, ova riba još uvijek nije izvađena u crnogorskom dijelu Jadrana, za razlike od Hrvatske gdje je primjećena. Ipak, Joksimović preporučuje svim turistima da se kod posjete divljih plaža, pridržavaju neophodne opreme za kupanje na ovakvim mjestima.

• Na crnogorskom primorju ova vrsta još nije lovljena, ali preporuka je da se koriste sandale na divljim plažama, ne ići u avanture bez zaštitne opreme, jer ona se zadržava, kao što smo rekli, oko stijena u priobalju. Ako se nekim slučajem primjeti, najbolje je javiti nama iz Instituta, kao bi na principu naučnih metoda utvrdili o kojoj se vrsti radi. Nikako ne koristiti ribu za ishranu i ne stavljati ribu u promet, jer može doći do neželjenog efekta.

Kako nam je rekao, Institut svake godine apeluje preko modernih sredstava oglašavanja na sve one koji primjete nepoznate vrste, prijave upravo njima, da bi se preduzeli slijedeći koraci u svrhu bezbjednosti kupača.

• Mi apelujemo preko naših medisjkih nastupa, kao i putem društvenih mrežama na opreznost, te prijavu ove ili neke druge nepoznate vrste nama iz Instituta. – rekao je na kraju razgovora za Blic, Aleksandar Joksimović, Direktor Instuituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.