Farmaceutske kompanije ulile su nam nadu u masovnu imunizaciju na koronavirus. Ali hoće li nas jedno vakcinisanje štititi od zaraze cijeli život ili samo nekoliko mjeseci?
Vijesti o razvoju vakcine zvuče odlično. Kandidati Moderne i Pfizera nude 90-postotnu zaštitu od cOVID-19, a vakcine AstraZenece najmanje 70-postotnu.
I dok oprezno gledamo prema životu poslije pandemije, nadajući se da će je vakcina pretvoriti samo u sjećanje, glavno je pitanje koliko će dugo ljudi biti zaštićeni od virusa.
Za odgovor je još prerano jer dosad nije moglo biti dugoročnih studija.
U nedavno objavljenoj studiji kalifornijskog Imunološkog instituta La Jolla provedenoj na zaraženim ljudima utvrđeno je postojanje antitijela i T-stanica – dvaju glavnih oružja ljudskog imunosnog sistema, najmanje pet mjeseci nakon zaraze, čak i u onih s blagim simptomima.
- To su ohrabrujući podaci, s obzirom na to da naš obrambeni sistem ima više različitih načina djelovanja – rekao je Thomas Jacobs s Instituta Bernharda Nochta.
Ova studija ukazuje na postojanje sterilnog imuniteta, odnosno onog koji uništava virus prije nego što prodre u stanice, rekao je Jacobs. A odgovarajuća bi vakcina čak mogla izazvati bolji odgovor antitijela nego prirodna infekcija, naglasio je.
Usto je odgovor T-stanica, to jest specifičnih limfocita za borbu s virusima, trajao više mjeseci, što ukazuje na razvoj kliničkog imuniteta, kaže Jacobs. To znači da će pacijenti imati samo blage simptome poput onih nalik prehladi.
Carsten Watzl, imunolog na Leibnizovom institutu u Dortmundu, kaže da je čovjek nakon infekcije blažim koronavirusima, poput onih koji izazivaju prehladu, obično zaštićen godinu do godinu i po.
– Za rizične skupine, poput korisnika domova za starije osobe, važnije je stvoriti vakcinu koje će garantovati sterilan imunitet, dok bi za opću populaciju klinički imunitet vjerojatno bio dovoljan – kazao je Jacobs.
Imunolog Watzl kaže da će vakcina najprije globalno smiriti situaciju.
Discussion about this post