Prva je žrtva bila 59-godišnja ginekologinja iz Niša, preminula je u ožujku prošle godine. Zadnji u dugačkom nizu preminulih, koje navodi Lekarska komora Srbije je 32-godišnji internist, isto iz Niša, preminuo 7. ožujka
Srbijanske se vlasti vole pohvaliti najnižom stopom mortaliteta od Covida-19 od svih država u regiji, najvećim brojem testiranih, cijepljenih, ali i time da su za svoje zdravstvene radnike osigurali najviše zaštitne opreme.
U Srbiji je do sredine veljače, podaci su tamošnjeg Sindikata liječnika, farmaceuta i stomatologa (SLFS), preminulo 89 liječnika, 13 stomatologa i dva farmaceuta – 104 ukupno. Podaci Lekarske komore Srbije navode dosta manje preminulih liječnika, 67, no i ta je brojka strahovito velika, i daleko veća od broja liječnika koji su podlegli Covidu u ostalim državama regije. U Hrvatskoj su preminula dva, potvrđuju nam u Hrvatskoj liječničkoj komori.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) navodi, točnije, da je u Hrvatskoj dosad preminulo pet zdravstvenih djelatnika koji su radili u sustavu – jedan liječnik, jedan stomatolog te tri medicinske sestre/tehničara. Još je sedam preminulih zdravstvenih radnika bilo u mirovini. Nismo dobili podatak koliko je preminulih radilo direktno s Covid bolesnicima te koliko je zdravstvenih radnika ukupno bilo zaraženo dosad. Iz Liječnike komore Slovenije odgovaraju da niti jedan liječnik nije preminuo od posljedica Covida-19, a da se koronom zarazio na radnome mjestu.
Ljekarska/Liječnička komora FBiH nam navodi da su izgubili 14 doktora, a Institut za javno zdravstvo Republike Srpske kaže kako je u tom entitetu preminulo pet liječnika. Albanija je izgubila 33 liječnika, podatke smo tražili i u Sjevernoj Makedoniji, nismo ih, nažalost, dobili. Republika Srpska je izgubila i tri medicinske sestre odnosno tehničara, Srbija čak 32, za ostale države u okruženju podatak nemamo. I za Hrvatsku još čekamo podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o preminulim zdravstvenim djelatnicima, kao i broju onih koji su Covid preboljeli. Prema podatku Hrvatske udruge bolničkih liječnika, Covid je preboljelo oko 2700 liječnika.
‘Preko grbače liječnika i leđa preminulih opstaje zdravstveni sustav Srbije’
Na pitanje što se događa u Srbiji, i koji su mogući razlozi zašto im je umrlo toliko liječnika, tamošnja nam komora liječnika nije odgovorila. No ima liječnika koji progovaraju o mogućim razlozima. Država je pak najavila istragu, ali kad pandemija prođe.
Ako je u pitanju nespremnost, i činjenica da je pandemija zadesila cijeli svijet, zašto je samo ove godine u Srbiji od Covida već preminulo 23 liječnika – u siječnju njih 16 liječnika, još četvero u veljači te 32-godišnji internist iz Niša, koji je preminuo 7. ožujka. Mladi doktor je, navodi komora na svojim stranicama, diplomu Medicinskog fakulteta u Nišu stekao 2014. godine, a radio je kao specijalizant interne medicine u tamošnjem Kliničkom centru. Iza više od 130 liječnika i sestara odnosno tehničara preminulih od Covida u Srbiji ostale su godine i godine uložene u obrazovanje,ostale su njihove obitelji, djeca, a zašto?
Liječnica Gorica Đokić, članica Sindikata liječnika i farmaceuta nedavno je za N1 kazala kako sindikat više mjeseci traži da se utvrde uzroci smrti liječnika i ostalih zdravstvenih radnika. Sindikat je ispred zgrade Vlade Srbije održao i prosvjedni skup, koji je zapravo postao komemoracija preminulim kolegama, čitala su se njihova imena…
– Doktor Vojkan Šuluburić, 59 godina, specijalist ortopedije, doktorica Dušanka Duda Živković, 63 godine, infektologinja, doktor Dragoslav Arsić, 71 godina, internist… kroz suze je čitala Đokić, i tako 104 imena. Prstom upiru u ministra zdravlja, Zlatibora Lončara, koji u pisanoj izjavi za BBC kaže kako je djelo preminulih zdravstvenih radnika u Srbiji “herojsko, i nikad im se na tome nećemo moći odužiti”.
– Preko naše grbače i preko leđa naših preminulih kolega je opstao zdravstveni sustav u Srbiji. Ovi ljudi su spasili na tisuće prije nego što su otišli”, rekla je dr. Đokić za BBC. Početnih 20 ili 30 smrti je, realno, imalo veze s nedostatkom zaštitne opreme, tvrdi, a poslije su faktor smrti bile – dugačke smjene. Sindikat traži jasan pravilnik, s definiranim trajanjem smjene, i da se u svim bolnicama jasno razdvoje crvene i zelene zone.
Stalna izloženost virusu i 24-satno radno vrijeme iscrpljuju, obraniti se ne mogu ni zdravi
– Upućivanje u Covid jedinicu ne smije ovisiti od volje direktora nego mora biti propisano pravilnikom. Mora se znati tko može u Covid jedinicu, koliko traju smjene, kakva je zaštitna oprema… Ne može netko, kao što je dio naših preminulih kolega, pojaviti se u Covid jedinici i nikad ne izađi iz nje…, upozoravala je dr. Đokić i godinu dana nakon početka pandemije. Prijedlog sindikata je bio trajanje smjene u Covid jedinicama od šest sati. U KB-u Dubrava u Zagrebu, kao Covid bolnici, smjena traje 12 sati, pri čemu osoblje s inficiranima boravi četiri sata, zatim ima četiri sata odmora, i smjenu završava s nova četiri sata na odjelu.
O tome zašto, i u kojim uvjetima umire toliko liječnika, vrlo nam emotivno govori dr. Amila Bećirović, predsjednica Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH, ujedno članica Kriznog štaba ministarstva zdravstva FBiH. U razlozima koje navodi za svoj entitet vjerojatno se kriju i razlozi zašto je toliko liječnika umrlo u Srbiji. U cijeloj je BiH preminulo, dakle, 19 liječnika – 14 u Federaciji, još pet u Republici Srpskoj.
– Gotovo da i nema kantona u Federaciji u kojem borbu sa Covidom nije izgubio bar jedan liječnik. Skoro svi su bili aktivno zaposleni u nekoj od zdravstvenih ustanova u Federaciji, a zarazili su se direktnim kontaktom sa zaraženim, najčešće pacijentima. Konstantna izloženost virusu, 24-satno radno vrijeme, doveli su do iscrpljenosti pa se sa virusom, na žalost, nisu uspjeli izboriti ni oni liječnici koji nisu kronično bolovali. Najviše liječnika preminulih od posljedica zaraze bilo je u dobnoj skupini između 50 i 60 godina. Ni danas situacija nije sjajna. Mnogo je liječnika koji su oboljeli, izliječili se, a onda ponovo vratili na posao, bez obzira na posljedice koje im je ostavila korona. Vratili su se, jer o njima ovise životi. Divim se svojim kolegama koji stoički, i sami, prolaze kroz sve ovo što nas je sve zadesilo, kaže dr. Bećirović. I liječnici su, nastavlja, samo ljudi – i oni se boje, i oni su zatvoreni, i na njih se odnose ograničenja, i njima je život iz temelja izmijenjen, baš kao i svima ostalima.
Sve više liječnika u Federaciji BiH ponovno obolijeva od Covida, cjepivo stiže na kapaljku
– Ovo je jedan od razloga zbog kojih smo i mi u Kriznom štabu federalnog ministarstva zdravstva počeli razmišljati o restriktivnijim mjerama, koje su stupile na snagu. Jer, veliki je broj zaraženih liječnika i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, timovi obiteljske medicine ostaju bez liječnika, covid odijeljena bez anesteziologa, sve su to činjenice zbog kojih se trebamo zapitati što je zaista vrijedno i koliko košta udobnost koju svi priželjkujemo?!, nastavlja liječnica. Otkriva kako je, međutim, sve veći, i zabrinjavajući, broj reinfekcija kod liječnika. Federacija, podsjetimo, cjepivo još uvijek dobiva tek na kapaljku.
– Sa terena dobivamo informacije o ponovljenim slučajevima zaraze kod liječnika koji su, recimo u listopadu ili studenom, preboljeli Covid, a danas su opet zaraženi. Liječnici su odavno iscrpljeni, i sve teže će im biti sačuvati vlastito zdravlje, o kojem, baš kao i o svijesti pojedinca, ovisi javno zdravlje. Zato još jednom apeliramo na građane da poštuju propisane mjere, zaključuje predsjednica Ljekarske/Liječničke komore Federacije BiH.
Discussion about this post