Dolazak dva specijalna izaslanika Gabriela Escobara i Mirolava Lajčaka ima veliki značaj za pokretanje dijaloga Kosova i Srbije sa mrtve tačke, jer je već dugo u zastoju, ocijenio je kosovski advokat i političar Azem Vllasi u emisiji “Znam da znaš” Gradske RTV.
Kako je naveo, izaslanici Brisela i Washingtona će označiti pravac dijaloga i pitanja na koje se treba koncentrisati kako bi došlo do napretka.
“Uzimajući u obzir da su u Srbiji izbori u aprilu, ne treba očekivati pretjeranu dinamiku u dijalogu, ali je dolazak izaslanika vrlo važan. Značajno je da proces ide naprijed”, istakao je Vllasi.
Dodaje da je izvjesno da će se dijalog postepeno ubrzati, te da je moguće da se u dogledno vrijeme označi mogući kraj, što se već dugo nagovještava.
“Glavna prepreka u pogledu finalnog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova je insistiranje Kosova da finalni sporazum podrazumijeva međusobno priznanje”, smatra Vllasi.
Ukoliko Srbija ne prizna Kosovo kao državu, onda ne može dalje napredovati ka članstvu u EU, dodaje Vllasi.
Zajednica općina sa srpskom većinom da bude u okviru ustavnog poretka Kosova
Komentarišući izjavu Lajčaka da niko razuman ne želi Republiku Srpsku na Kosovu, Vllasi je kazao da u Prištini postoji bojazan da će Srbija iskoristiti zajednicu općina sa srpskom većinom kao instrument kojim bi kosovske Srbe vezala za Beograd i tako ignorisala ustavni poredak i zakone Kosova.
“Nije upitno da zajednica opština sa srpskom većinom treba da se formira, jer to pravo garantuje Ustav, ali su očigledna nastojanja Srbije da ta zajednica ne bude ono što treba – forma saradnje između opština sa srpskom većinom zarad interesa srpske zajednice o nekim specifičnim pitanjima – jeziku, kulturi, obrazovanju… Ona ne može odlučivati mimo ustavnog i pravnog sistema Kosova i ne može da se vezuje direktno za Beograd”, navodi Vllasi.
Kako ističe, prenosi Gradski.me, ako ta zajednica bude zloupotrijebljena kao instrument za miješanje u unutrašnje poslove Kosova, onda je to za Prištinu neprihvatljivo.
“Belgijski model” kao način uređenja ovog pitanja, bio bi prihvatljiv za Kosovo, smatra Vllasi, ali očekuje da ga Beograd odbaci.
“Srbija želi zajednicu opština sa srpskom većinom sa nadležnostima da odlučuje o određenim pitanjima, nezavisno od ustavnog i pravnog sistema Kosova, kao i vezanost za Srbiju. Ambicije su da bude mnogo više nego što predviđa ‘belgijski model’, pa je za očekivati otpor”, navodi Vllasi.
Po modelu u Belgiji, tamošnja Generalna direkcija je uglavnom nadležna za poslove kulture, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, zapošljavanja, porodične i socijalne zaštite, kao i za nadzor nad lokalnim vlastima. Taj model u velikoj mjeri prebacuje političke nadležnosti na druge sektore, kao što su obrazovni sistem, pravosudni sistem, sigurnost i tako dalje. Međutim, “belgijski model” ima i političke nadležnosti, jer kao region ima zakonodavnu moć i održava široku autonomiju sa parlamentom, vladom i državnom službom.
Vllasi dodaje da je jedno od pitanja koje bi se moralo raščistiti sporazumom i rasvjetljavanje sudbine nestalih lica, koje bi obavezivalo obje strane.
Srbija nije odmakla od Miloševićeve politike
Sadašnja politika Srbije nije odmakla od one koju je vodio Slobodan Milošević, već na svaki način potvrđuje ostajanje na tim pozicijama, smatra Vllasi.
Direktno miješanje Srbije u unutrašnje poslove Crne Gore, dodaje, podrška koju pruža entitetu Republika Srpska da Bosnu i Hercegovinu učini besmislenom državom, nastojanje da na Kosovu održi zamrznuti konflikt – sve je to nastavak stare politke, samo sada po novom memorandumu.
“Srbija je glavni generator tenzija i nestabilnosti u regionu. Sve ostale države nastale iz Jugoslavije imaju normalne međusobne odnose”, ukazuje Vllasi.
Navodi da Kosovo odbija ideju “Otvoreni Balkan”, kao i svaku sličnu, jer ne pristaje da bude dio bilo kakve inicijative gdje je i Srbija, a da pritom ne bude tretirano kao ravnopravna država.
Ističe da se u ovoj inicijativi krije ideja Srbije o “srpskom svetu” i da Crna Gora nema razloga da uđe u takvu asocijaciju, jer je na putu ka EU.
Poručio je i da na albanskoj strani ne postoji pretenzija za teritorijalnim proširenjem i stvaranjem “velike” ili “etničke” Albanije.
Discussion about this post