Članovi Predsjedništva BiH se trenutno biraju po modelu koji je utvrđen u Dejtonu, podsjetio je, i po tom modelu su birani i Čović i sadašnji predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić zbog čega Džaferović smatra da je mnogo veći problem što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandidiraju od toga što jednoj političkoj stranci i njenom kandidatu nije zagarantirana pobjeda na izborima
Pozitivan uticaj evropskih institucija prema Bosni i Hercegovini od izuzetnog je značaja, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji se obratio danas u Briselu Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta kada je razgovarano o aktuelnim izazovima s kojima se zemlja suočava.
Naglasio je da se današnja rasprava odvija u trenutku ruske agresije na Ukrajinu. Taj čin agresije BiH je osudila i u stavovima osude pridružila se cijelom civiliziranom svijetu, dodajući da se razvoj situacije pomno prati jer postoji svijest ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, pa i u BiH, zbog čega se mora poduzeti sve kako bi se agresija što prije zaustavila.
“BiH se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje politička kriza. Ona je izazvana potezima entiteta Republika Srpska. Najprije blokadom institucija BiH, a kasnije i pokušajem da entitet unilateralno preuzme nadležnosti državnih institucija. Vlasti entiteta RS, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije”, podvukao je Džaferović.
Da su ovi potezi vlasti secesionistički, primijetili su i svi relevantni međunarodni akteri u svojim izvještajima i saopćenjima od Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira, do Evropskog parlamenta, Evropske komisije i vlasti SAD-a, dodao je.
Vlasti entiteta RS, kaže Džaferović, nastoje zamagliti ovu evidentnu istinu, tako što se pozivaju na “nekakav izvorni Dejton” što je sofistička formula, koja zanemaruje činjenice. Dejtonski mirovni sporazum nije statičan okvir, sa zamišlju da BiH zauvijek drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine, on je zamišljen kao dinamičan okvir, koji će osigurati obnovu i razvoj porušene BiH, uključujući i obnovu njenih državnih institucija.
“Zato je u tekst Dejtonskog sporazuma i unesena odbredba o uspostavljanju dodatnih državnih nadležnosti, koju vlasti RS uporno prešutkuju kada govore o ‘slovu Dejtona’. Državne institucije poput Oružanih snaga, obavještajne službe, državnog pravosuđa, poreskog sistema i drugih – uspostavljene su na osnovu navedene odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma”, podvukao je.
Te institucije, kako je podsjetio, uspostavljene su kroz zakone u Parlamentu BiH za koje su glasali svi, pa i stranka koju vodi Dodik, a sve reforme, kojima su uspostavljene dodatne državne institucije, koje Dodik osporava, provedene su kao dio evropskog puta BiH i njihovo ugrožavanje značilo bi kraj evropskog puta BiH.
Vrlo važnim je nazvao da je zbog krize u funkcioniranja vlasti u BiH, prijetnji urušavanjem reformi i prijetnji otvorenom secesijom koje vode ugrožavanju mira – pojačano prisustvo evropskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantirala sigurnost i stabilnost u BiH.
“Vrlo opasno je i protivno svim principima vladavine prava osporavanje odluka međunarodnih i domaćih sudova, kao i osporavanje uloge visokog predstavnika u BiH. Da je Dejtonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti evropskim standardima potvrdile su i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. U svojim presudama Evropski sud je zatražio da se osiguraju jednaka politička prava pripadnicima nacionalnih manjina, kao i pripadnicima konstitutivnih naroda u područjima gdje se nalaze u manjini”, dodao je Džaferović.
Ističe i da je mnogo puta u proteklim godinama istaknuta neistina da je hrvatski narod u BiH ugrožen, ali Evropski sud za ljudska prava je u svojim presudama presudio da su u BiH ugrožena prava Jevreja, Roma, Albanca, Bošnjaka, Srbina i jedne građanke koja se etnički ne izjašnjava. Ni u jednoj presudi Evropskog suda za ljudska prava nije utvrđeno da je neko od Hrvata diskriminiran zbog svoje etničke pripadnosti.
“Politička stranka kojoj pripadam ima dvaput više glasova od stranke koju predvodi Dragan Čović (HDZ). Istovremeno HDZ ima više ministara na državnom i entitetskom nivou od moje stranke (SDA). Po postojećem sistemu, HDZ ima toliku moć da se nijedan zakon ne može usvojiti bez njegove volje. Zloupotrebljavajući moć koju trenutno ima već četiri godine sprečava implementaciju izbornih rezultata u Federaciji, izbor sudija Ustavnog suda Federacije, te čak prijeti da će spriječiti održavanje idućih izbora”, kaže Džaferović.
Članovi Predsjedništva BiH se trenutno biraju po modelu koji je utvrđen u Dejtonu, podsjetio je, i po tom modelu su birani i Čović i sadašnji predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić zbog čega Džaferović smatra da je mnogo veći problem što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandidiraju od toga što jednoj političkoj stranci i njenom kandidatu nije zagarantirana pobjeda na izborima.
Presudama Evropskog suda nije zatraženo ovo što traži HDZ BiH, podsjetio je jer zahtjev HDZ-a podrazumijeva zapravo promjenu Dejtonskog sporazuma, a to je moguće ukoliko taj proces podrazumijeva i druge promjene, prije svega reduciranje ovlasti Doma naroda, koji trenutno ima neograničen potencijal za blokadu funkcionalnosti Parlamenta Federacije BiH.
“Većina Bošnjaka i Hrvata u BiH živi zajedno u entitetu Federacija BiH, treba tražiti načine normalnog zajedničkog funkcioniranja. Međutim, to se ne može činiti tako što će se zahtijevati dalje etničke podjele na čemu HDZ insistira, već tako što će se u sistem funkcioniranja uključivati evropske standarde. Naravno, ovo se odnosi i na cijelu BiH”, podvukao je.
Smatra da je potrebno na bazi presuda Evropskog suda ukloniti diskriminaciju iz Ustava i Izbornog zakona i usvojiti i paket tehničkih izmjena koje su predložili OSCE i Venecijanska komisija, kako bi izbori bili transparentniji.
U ovom trenutku, potrebno je također, kaže Džaferović, okrenuti se ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije te je u tom smislu pozdravio usvajanje zakona u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji znače napredak na evropskom putu, te se pridružio pozivima Evropske komisije prema Dodiku da ne blokira ove zakone u drugom domu Parlamentarne skupštine BiH.
“Vidimo budućnost BiH i njenih građana u punopravnom članstvu BiH u Evropskoj uniji. Do tog cilja, trebamo proći nekoliko važnih stepenica u procesu pristupanja, a prva je sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU jer, ne zaboravimo, da je BiH još uvijek samo u statusu potencijalnog kandidata za članstvo”, zaključio je Džaferović u obraćanju članovima Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta.
R. I.
Discussion about this post