Na inicijativu ambasadora Ruske Federacije u Ujedinjenim nacijama (UN) Vasilyja Nebenzyja je planirana organizacija online sastanka povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, a kojoj su trebali prisustvovati predsjednici vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini.
Poziv za učešće je dobio i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, koji je odbio poziv učešće u diskusiji jer je, kako je kazao, poziv trebao biti upućen Predsjedništvu BiH koje je šef države.
– Pogrešan izbor učesnika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama – navodi se u pismu kojeg je Izetbegović uputio ruskom ambasadoru.
Podsjetio je Izetbegović na slične sastanke koje su sa predsjednicima stranaka pokušali organizirati predsjednici Hrvatske i Srbije, zaobilazeći i ignorirajući Predsjedništvo BiH.
– Smatram da se radi o namjernim pokušajima iz susjednih država da derogiraju instituciju Predsjedništva BiH, te da značajan dio njegovih predstavničkih i drugih ovlasti prenesu na predsjednike tri političke partije, što nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, kojima je Predsjedništvo BiH koje čine po jedan Bošnjak, Srbin i Hrvat, utemeljeno kao najviši organ državne vlasti koji ima isključivu ustavnu nadležnost međunarodnog predstavljanja BiH – poručio je predsjednik SDA.
Upozorio je da narušavanje ovih nadležnosti može imati vrlo negativne implikacije na sveukupnu implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je izvjesna šteta od ovakvih sastanaka veća od koristi.
– Zbog toga smatram da, kada institucije UN-a pozivaju predstavnike naroda i građana iz BiH, ne trebaju to raditi kroz asimetričnu i selektivnu formulu, ignorirajući pri tome cjelovitost institucija BiH – napisao je Izetbegović.
Podsjetio je Izetbegović da je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma strani koju je predvodio ratni zločinac Radovan Karadžić prepuštena dominacija na polovini teritorije BiH, na kojoj je prethodno proveden genocid i etničko čišćenje. Time je, smatra on, trajno dovedena u pitanje implementacija obaveza iz Aneksa VI i Aneksa VII.
– Danas, 25 godina poslije, nepravedna rješenja nisu uklonjena. Vlastima entiteta RS dopušteno je da glorificiraju politiku genocida i etničkog čišćenja, da negiraju presude Haškog tribunala kojeg je uspostavio UN, da slave i nagrađuju pravosnažno presuđene ratne zločince i da po njima daju imena institucijama, kao što je slučaj sa studentskim domom na Palama nazvanom po ratnom zločincu Radovanu Karadžiću – napisao je Izetbegović.
Ukazao je da sve vrijeme institucije entiteta RS gledaju na taj dio teritorije kao na vlasništvo srpskog naroda, te da nikada nisu pokazali političku volju za uklanjanjem diskriminacije, osiguranjem poštivanja ljudskih prava za sve, kao ni omogućavanjem povratka protjeranom nesrpskom stanovništvu.
– U entitetu RS gotovo da više nema Hrvata, a Bošnjacima se uskraćuje pravo na bosanski jezik. Zastupljenost Bošnjaka i Hrvata, koji prema posljednjem popisu zajedno čine 16,5 posto stanovništva, u institucijama ovog entiteta je minimalna, svega tri posto – upozorio je Izetbegović.
Podsjetio je Izetbegović također na posljednji izvještaj visokog predstavnika Valentina Inzka, u kojem su, kako je kazao, jasno određeni glavni krivci za negativne procese u BiH, kao što su potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ili glorificiranje ratnih zločinaca.
Ovakav odnos, dodao je, omogućavaju anomalije unutar Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno mehanizmi blokada koji omogućavaju etničke podjele, a koje ni do danas, uprkos brojnim pokušajima reformi, nisu otklonjeni.
– Ogroman problem u BiH je i uporno svođenje svih građana na “tri naroda”, unatoč činjenici da postoji i “četvrti narod”, odnosno veliki broj građana koji, u kontekstu političkog djelovanja, ne stavljaju na prvo mjesto etnički identitet. To potvrđuje i činjenica da, zbirno, najveći broj zastupnika u Parlamentu BiH imaju političke opcije koje se ne deklariraju kao etničke, ali je njihov utjecaj bitno reduciran kroz dominaciju domova naroda nad zastupničkim domovima – napisao je predsjednik SDA.
Podsjetio je i na presude Evropskog suda za ljudska prava, kojima je naložena obaveza BiH da omogući jednaka prava svim građanima u svim dijelovima zemlje, a ne samo pripadnicima tri naroda u pojedinim dijelovima BiH.
– Ove presude, stare deceniju, još nisu provedene – napisao je Izetbegović.
Ukazao je Izetbegović da se danas, kada se obilježava 25. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma, još uvijek traga za formulom koja će unaprijediti funkcioniranje BiH, te je ocijenio da je jedini pravi put jačanje vladavine prava, realizacija preporuka Evropske komisije i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.
– BiH će postati funkcionalna demokratija kada se otklone mogućnosti blokada, koje se kroz zloupotrebu mehanizama etničkog veta neprestano provode na državnom nivou, kao na nivou FBiH – podsjetio je Izetbegović.
Pozvao je predsjednik SDA Vijeće sigurnosti UN-a da zaustavi i kazni glorificiranje Radovana Karadžića i drugih presuđenih ratnih zločinaca, te dalje zagovaranje takve politike podjela, kako se ne bi ponovile greške iz prošlosti i kako bi BiH iskoristila 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma kao prekretnicu i krenula znažno da napreduje ka društvu jednakih šansi izgrađenom na principima inkluzivnosti, tolerancije i pravde koje će svima, a naročito mladim ljudima, pružiti nadu u svjetliju budućnost.
Izvor: Faktor
Discussion about this post