Ne treba da nas čudi činjenica da je nekada u Beogradu bio veliki broj džamija. Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji Čelebiji nekada je bilo oko 270 mesdžida i džamija u Beogradu. S obzirom na to da se naša zemlja nalazila dosta godina pod turskom vlašćom ne treba da nas čudi toliki broj muslimanskih bogomolja. Danas na teritoriji Beograda postoji samo jedna džamija, Bajrakli džamija, u ulici Gospodar Jevremovoj 11, a koja je sagrađena oko 1575. godine.
Početak gradnje prvih džamija vezuje se za osvajanje Beogradske tvrđave 1521. godine i pretvaranja srpske mitropolije u islamsku bogomolju. Većina džamija nastale su pretvaranjem već postojećih crkava i dobijale su ime po onome ko ih je sagradio.
Prilikom prvog austro-nemačkog osvajanja (1688-1690.) mnoge beogradske džamije su porušene, a one koje su preostale – neoštećene, pretvorene su u hrišćanske crkve. Nakon razaranja u gradu je ostalo svega petnaestak islamskih objekata. Ponovnim uspostavljenjem osmanlijske vladavine (1690-1717.) mnoge džamije su obnovljene, a postoje i pisani dokazi da su sagrađene i neke nove džamije. Kada je 1717. godine austrijska vojska drugi put osvojila Beograd, Austrijanci su džamije iskoristili u razne svrhe, najviše kao crkve ali i magacine za uskladištenje soli, sena i poljoprivrednih proizvoda, privatne stanove pa čak i kao bolnicu.
Posle pobede nad austro-nemačkom vojskom 1739. godine, Osmanlije su ponovo uspostavile vlast nad Beogradom, i njime vladale 50 godina (1739-1789. godine). Turci su ponovo počeli obnovu starih džamija, ali i izgradnju novih. Prema nekim istoričarima u Beogradu je u tom periodu bilo oko 50 džamija. U toku velikih borbi za Beograd i u periodu okupacije (1789-1791. godine) stradalo je 30 džamija. Početkom XIX veka, u toku borbi za oslobođenje Beograda 1806. godine, mnoge džamije su stradale, a one preostale bile su pretvorene u bakalnice, a u nekim su čak svinje zatvarane. Prema popisu iz 1836. godine u Beogradu na spisku se nalazilo 16 džamija. Prema pripovedaču Lazaru Komerčiću, u Beogradu je bilo: ”na nekih 15-16 džemata mahala (kvartova), a svaki džemat je imao svoju džamiju”.
Vremenom se broj islamskih bogomolja u gradu smanjivao. Kada su Turci napustili grad ostala je naredba da se turske džamije i groblja moraju poštovati. Nakon dobijanja nezavisnosti 1878, Srbija je zvanično bila nadležna da poruši džamije ako joj smetaju, sem zvanične. Danas je preostala samo Barjakli džamija u Gospodar .
Foto: Vikipedija, Autor: Mickey Mystique
BAJRAKLI DŽAMIJA
Sagrađena je oko 1575. godine a prvobitno se zvala Čohadži-džamija, po zadužbinaru, trgovcu čohom, Hadži-Aliji. U vreme austrijske vladavine (1717-1739) pretvorena je u katoličku crkvu. Husein-beg, ćehaja (pomoćnik) glavnog turskog zapovednika Ali-paše, obnovio je bogomolju 1741. godine, pa se neko vreme zvala Husein-begova. Krajem XVIII veka nazvana je Bajrakli-džamija, po barjaku koji se na njoj isticao kao znak za jednovremeni početak molitve u svim džamijama. Posle obnove u XIX veku, koju su preduzeli srpski knezovi, postaje glavna gradska džamija. I danas je jedina aktivna islamska bogomolja u gradu Beogradu.
Discussion about this post