Poslanici Skupštine Crne Goro ponovo su usvojili Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Izmjene su usvojene glasovima 41 poslanik.
Ponovo su usvojeni i izmjene Zakona o izmjenama i dopunama zakona o kreditnim institucijama, Zakona o izmjenama Zakona o sanaciji kreditnih institucija, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Usvojene su i Izmjene Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima i namještenicima i Zakona o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Ovo je drugi put da poslanici glasaju o istim zakonima, nakon što je predsjednik države Milo Đukanović odbio da potpiše prvobitno usvojene zakone, zbog toga što su, kako je tvrdio Đukanović i veći dio opozicije, usvojeni bez kvoruma.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić kazao je na početku zasijedanja da se skandalozna namjera Ustavnog suda jasno manifestuje u njegovom aktu kojim se po prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma traži od Skupstina Crne Gore, a to je da u roku od 15 dana dostavi odgovor o podnesenom predlogu za ocjenu ustavnosti akta Skupštine, sa pratećom dokumentacijom.
-Ako imamo u vidu da je Ustavni sud prethodno učinio na Predlog poslanika DPS-SDP-SD-BS za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, namjere ovog suda postaju očigledne – kazao je Bečić.
Bečić je istakao da se nikada nije desilo da Ustavni sud odredi Skupštini kraći rok od 30 dana.
On je kazao da određeni djelovi institucija sistema u Crnoj Gori , “nemaju granica”.
– Poslanici parlamentarne manjine su podnijeli Ustavnom sudu zahtjev ua ocjenu ustavnosti jednog broja odluka donešenih na sjednici u decembru – kazao je Bečić.
On je dodao da je obaveza Ustavnog suda da instituciji koja je donijela akte koje neko pokušava osporiti pred Ustavnim sudom odredi objektivan rok za izjašnjenju u odnosu navode navede ne prilikom osporavanja.
Kazao je i da su sudije izvjestioci predložili predsjedniku Ustavnog suda potpisivane tih akata.
– Uvjeren sam, pa neka me demantuju ako griješim da je predsjednik Ustavnog suda rok od 15 dana za odgovor tražila sudija Desanka Lopičić. Neka me demantuje Ustavni sud ako ja kao predsjednik Skupštine ima pogrešnu procjenu – kazao je Bečić i dodao da to neko, mora da objasni.
– Neko želi da najviši zakonodavno dom u Crnoj Gori bude onemogućen u sprovođenju svojih nadležnosti. Uvjeren sam da za ovog dopisa koji je potpisao predsjednik suda stoji sutkinja Desanka Lopičić – kazao je Bečić.
Đukanović je u obrazloženju naveo da je, shodno Poslovniku Skupštine, propisano da se kvorum utvrđuje primjenom elektronskog sistema za glasanje, na način što je svaki poslanik dužan da se lično identifikuje (prijavi) ubacivanjem identifikacione kartice u poslanički pult na svom sjedištu ili na osnovu evidencije generalnog sekretara Skupštine.
-Stoga je otvoreno pitanje da li je prilikom početka sjednice i usvajanja dnevnog reda postojao kvorum, a time i pitanje demokratskog legitimiteta, kao i usaglašenosti usvojenih zakona sa Ustavom Crne Gore i važećim pravnim propisima – kazao je Đukanović.
On je ukazao i na otvoreno pravno pitanje konstatovanja prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću i potvrđivanja mandata Suade Zoronjić, s obzirom na većinski donešenu negativnu odluku Državne izborne komisije i ukupnu parlamentarnu praksu u Crnoj Gori da se mandat člana parlamenta potvrđuje tek na predlog tog nezavisnog institucionalnog autoriteta.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić rekao je ranije da će, na pokušaj opstrukcije i blokade sistema od opozicije, odgovoriti u skladu sa Ustavom i pozitivnim propisima i izglasati ponovo sve zakone.
On je objasnio da se u ponovnom izjašnjavanju poslanika ne vodi rasprava, već se samo glasa.
Discussion about this post